Bakir Izetbegović ponovo je otvorio pitanje ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, kritikujući aktuelnu vlast zbog zaduživanja, gubitka radnih mjesta, stanja javnih preduzeća i izostanka snažnijeg ekonomskog razvoja. Predsjednik SDA istovremeno je poručio da je BiH potreban investicijski ciklus vrijedan oko milijardu KM mjesečno i otvaranje 50.000 novih radnih mjesta. Na njegove poruke reagovao je Pokret demokratske akcije (PDA), tražeći odgovore na pitanja o odgovornosti SDA za stanje koje danas kritikuje.
Izetbegović je tokom sjednice proširenog saziva Izvršnog odbora Kantonalne organizacije SDA Tuzlanskog kantona ocijenio da je stanje u ekonomiji loše, navodeći da se država godišnje zadužuje milijardama maraka, dok brojna javna preduzeća posluju s gubitkom.
Kritikovao je i vanjsku politiku aktuelne vlasti, kao i stanje u namjenskoj industriji, te poručio da BiH mora pokrenuti snažan investicijski ciklus.
Prema njegovoj procjeni, bilo bi potrebno oko milijardu KM novih investicija svakog mjeseca, uz intenzivnu izgradnju saobraćajne i energetske infrastrukture i stvaranje uslova za otvaranje 50.000 novih radnih mjesta.
Upravo su te poruke bile povod za reakciju PDA.
Ko je bio na sastanku, a ko nije?
Pažnju privlači i sastav prisutnih na sjednici u Tuzli.
U zvaničnoj informaciji SDA navodi se da su sjednici prisustvovali članovi rukovodstva Kantonalne organizacije SDA Tuzlanskog kantona, predsjednici gradskih i općinskih organizacija te drugi izabrani i imenovani dužnosnici stranke.
Prema javno dostupnim fotografijama među prisutnima nema predstavnika Gradske organizacije SDA Tuzla, odnosno njenog predsjednika hafiza Edina Dedića, niti je prisutan zastupnik u Federalnom Parlamentu BiH Salko Zildžić.
Moglo bi se kazati da Izetbegovića nisu dočekali domaćini.
Iz samog saopštenja nije moguće zaključiti zbog čega oni nisu navedeni među prisutnima, niti da li je riječ o stvarnom odsustvu ili samo o tome da njihov dolazak nije posebno naveden u informaciji.
Ipak, činjenica da se radi o sastanku na kojem je Izetbegović razgovarao o stanju u Tuzlanskom kantonu, a da u javno objavljenoj informaciji nema imena pojedinih prepoznatljivih tuzlanskih kadrova, predstavlja zanimljiv detalj u kontekstu odnosa unutar kantonalne i gradske organizacije SDA.
PDA: To nisu samo pitanja aktuelnoj vlasti
Iz PDA smatraju da Izetbegovićeve ocjene o ekonomskom stanju ne mogu biti posmatrane odvojeno od političke odgovornosti SDA, koja je decenijama bila dio vlasti u Bosni i Hercegovini.
Iz ove stranke poručuju da aktuelna vlast treba odgovarati za rezultate svog rada, ali da isto tako Izetbegović mora odgovoriti na pitanja o periodu u kojem je SDA imala mogućnost da provodi ekonomske politike koje danas zagovara.
Ako je milijarda KM investicija mjesečno recept za razvoj BiH, zašto SDA taj recept nije primijenila dok je imala priliku?
Ako je moguće otvoriti 50.000 novih radnih mjesta, pitaju iz PDA, gdje su bila ta radna mjesta u godinama kada su brojni građani napuštali BiH i posao tražili u drugim državama?
PDA također pita šta je SDA konkretno uradila na poboljšanju poslovnog ambijenta, privlačenju investicija, razvoju infrastrukture i stvaranju uslova za ostanak mladih ljudi.
Posebno problematizuju Izetbegovićeve kritike rada javnih preduzeća.
Ako su gubici javnih kompanija danas dokaz nesposobnosti aktuelne vlasti, pitaju iz PDA, ko je odgovoran za godine političkog upravljanja javnim preduzećima, imenovanja uprava i direktora i sistem u kojem su javne kompanije često bile predmet političkih dogovora?
“Aktuelna vlast treba odgovarati za danas, SDA za ono što je radila jučer”
PDA ističe da njihova pitanja ne predstavljaju pokušaj da se aktuelna vlast oslobodi odgovornosti.
Naprotiv, smatraju da vlast mora odgovarati za rezultate svog rada, ali da se politička odgovornost ne može računati tek od trenutka kada određena stranka ode u opoziciju.
“Aktuelna vlast treba odgovarati za ono što radi danas. SDA treba odgovarati za ono što je radila jučer”, poručuju iz PDA.
Iz ove stranke posebno problematizuju činjenicu da se pred građane ponovo izlazi s velikim obećanjima o investicijama i zapošljavanju.
Milijarda KM investicija mjesečno, smatraju u PDA, nije sama po sebi strategija, kao što ni 50.000 novih radnih mjesta nije plan bez odgovora na pitanje kako će ta radna mjesta biti otvorena, u kojim sektorima, kojim novcem i u kojem roku.
Izetbegovićev novi plan i staro političko pitanje
Reakcija PDA tako otvara šire pitanje političkog pamćenja u BiH.
SDA je godinama bila jedna od najuticajnijih političkih stranaka u zemlji i učestvovala u vlasti na različitim nivoima. Zbog toga PDA smatra da se sadašnje ekonomske probleme ne može analizirati samo kroz učinak aktuelne vlasti, bez podsjećanja na prethodne periode.
Pitanje koje iz PDA postavljaju Izetbegoviću zato je jednostavno:
Ako je SDA znala kako pokrenuti investicije, otvoriti nova radna mjesta i ubrzati ekonomski razvoj – zašto to nije učinila dok je bila u prilici?
Odgovor na to pitanje važan je ne samo zbog političkog nadmetanja SDA i PDA, već i zbog građana koji su godinama slušali obećanja o ekonomskom razvoju, novim radnim mjestima i boljem životnom standardu.
U međuvremenu, odlazak stanovništva, problemi javnih preduzeća i spor ekonomski razvoj ostaju stvarnost s kojom se vlasti, sadašnje i bivše, moraju suočiti.
A upravo će odgovornost za rezultate – i one ostvarene i one koji su izostali – biti jedno od ključnih pitanja pred naredni izborni ciklus.
