Pobjeda studentske liste u Srbiji mogla bi otvoriti prostor za smirivanje političkih tenzija u regionu i drugačiji odnos Beograda prema Sarajevu. Ipak, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dušan Spasojević ne očekuje velike promjene u temeljnim političkim pitanjima, niti smatra da bi nova vlast nužno značila prekid bliskih odnosa s Miloradom Dodikom.
Govoreći za BUKU o mogućim posljedicama izborne pobjede studentske liste u Srbiji, Spasojević ocjenjuje da bi jedna od najvidljivijih promjena mogla biti napuštanje neprijateljske i nacionalističke retorike prema Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Kosovu.
Takav zaokret, smatra, mogao bi stvoriti povoljnije uslove za regionalnu saradnju, ali ne treba očekivati da će nova vlast preko noći riješiti dugogodišnje političke sporove.
Spasojević upozorava da su programska opredjeljenja studentske liste u pojedinim ključnim pitanjima slična stavovima koje je zastupala Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića. Razlika bi, prema njegovoj procjeni, mogla biti prvenstveno u demokratskijem političkom pristupu i načinu na koji se Srbija odnosi prema susjedima.
Dodik bi i dalje mogao pronaći prostor za saradnju
Posebno pitanje predstavlja budućnost odnosa Beograda i Republike Srpske, imajući u vidu dosadašnju političku povezanost Vučića i Milorada Dodika.
Spasojević podsjeća da su vlasti u Republici Srpskoj bile zainteresovane za izborni uspjeh SNS-a, dok su studenti tokom predizborne kampanje nailazili na prepreke u organizovanju skupova i negativno predstavljanje u medijima.
Ipak, ne očekuje da bi eventualna nova vlast u Beogradu potpuno promijenila odnos prema Banjoj Luci.
Prema njegovoj procjeni, studentska lista neće se miješati u izbore u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj na način na koji je to činio Vučić. Istovremeno, mogla bi imati razumijevanja za pojedine Dodikove stavove o Dejtonskom mirovnom sporazumu i položaju Republike Srpske unutar BiH.
To bi značilo da bi Dodik mogao zadržati određeni prostor za političku saradnju s Beogradom, iako odnosi više ne bi nužno bili isti kao u vrijeme Vučićeve vlasti.
Političari se brzo prilagođavaju novim okolnostima
Promjene političkih odnosa već prate reakcije aktera koji su ranije podržavali Vučića, a nakon izbornog preokreta šalju poruke spremnosti za saradnju s novim političkim snagama.
Spasojević takvo ponašanje opisuje kao uobičajenu, iako oportunističku, pojavu u politici. Politički akteri, objašnjava, računaju na to da će prethodni sukobi i podrška suprotstavljenim stranama vremenom biti zaboravljeni te da će moći nastaviti saradnju s novim vlastima.
Takvo prilagođavanje, prema njegovom tumačenju, nije specifično samo za političare, već se može prepoznati i među građanima koji naknadno tvrde da su od početka podržavali studentski pokret.
Pomirenje je moguće, ali ključni sporovi ostaju
Iako ne očekuje spektakularne promjene u regionalnoj politici, Spasojević smatra da studentski pokret već pokazuje kako promjena političkog pristupa može utjecati na odnose među zajednicama.
Kao primjer navodi unapređenje odnosa između bošnjačke zajednice u Srbiji i većinskog stanovništva. Iako nisu riješeni suštinski sporovi o ratnoj prošlosti, uključujući odnos prema Ratku Mladiću i tumačenje onoga što se dogodilo u Srebrenici, stvorena je mogućnost za bolje međusobno razumijevanje.
Upravo u tome Spasojević vidi realan domet političkih promjena u Srbiji u narednom periodu: ne nužno u brzom rješavanju najtežih regionalnih pitanja, već u smanjenju neprijateljske retorike i stvaranju prostora za dijalog.
Za Bosnu i Hercegovinu to bi moglo značiti drugačiju političku atmosferu u odnosima sa Srbijom. Međutim, hoće li promjena tona donijeti i suštinske pomake u odnosima dvije države i političkim odnosima unutar BiH, ostaje otvoreno pitanje.
