Diplomati iz cijelog svijeta sastat će se u utorak u Sarajevu u pokušaju da riješe duboki jaz između SAD-a i Europe oko imenovanja visokog izaslanika koje bi moglo imati snažan utjecaj na budućnost Bosne i Hercegovine , piše Guardian.
Izbilo je neslaganje oko toga tko bi trebao postati sljedeći visoki predstavnik međunarodne zajednice, pozicija sa značajnim ovlastima, u otvorenom testu političke volje. Trumpova administracija asertivno promiče poslovni program, potencijalno na štetu osjetljive poslijeratne političke ravnoteže u Bosni.
Veleposlanici SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i EU-a, kao i izaslanici Kanade, Japana i Turske, trebali bi se sastati u glavnom gradu Bosne i Hercegovne kako bi po drugi put pokušali dogovoriti novog visokog predstavnika, nakon što je prvi pokušaj propao usred žestokih nesuglasica početkom lipnja.
U pripremi za taj sastanak, Trumpova administracija potresla je europske prijestolnice inzistirajući na smjeni sadašnjeg visokog predstavnika , njemačkog političara Christiana Schmidta, a zatim je navodno prekršila dogovor da Schmidt ostane na toj poziciji do očekivanih bosanskih izbora u listopadu, iz razloga kontinuiteta i osobnog dostojanstva.
U maju su američki dužnosnici zahtijevali da Schmidt odmah ode i započeli agresivnu kampanju za 76-godišnjeg talijanskog diplomata Antonia Zanardija Landija da ga zamijeni, na veliko zaprepaštenje većine ostalih članova Vijeća za provedbu mira (PIC), čiji bi se upravni odbor trebao sastati u utorak.
Landi nema značajnijeg prethodnog iskustva ili znanja o Bosni. U prošlosti je izražavao naklonost prema Srbiji , gdje je nekoć bio postavljen kao diplomat, ali nije pokazao puno interesa za njenog komšiju.
Washington nije dao jasno objašnjenje za svoje naglo manevriranje, ali europski dužnosnici u Sarajevu sumnjaju da je to usko povezano s novim američkim prioritetom u regiji: Otvoriti put za ugovor o plinovodu vrijedan milijardu dolara , Južnu interkonekciju. Ugovor je privremeno dodijeljen tvrtki AAFS Infrastructure and Energy , američkoj tvrtki s minimalnim iskustvom u infrastrukturi, ali jakim osobnim vezama s Donaldom Trumpom .
Prošlog mjeseca, Trumpova administracija predstavila je novu politiku za Balkan u kojoj se navodi da će od sada američke akcije u regiji biti vođene potrebom za ostvarivanjem “izravnog povrata” za američke tvrtke, umjesto onoga što se naziva “izgradnjom institucija otvorenog tipa”.
Jim O’Brien, bivši američki diplomat, pišući na web stranici Europskog vijeća za vanjske odnose , rekao je da objava „odražava ono što se već događa u regiji pod drugom Trumpovom administracijom“ dok „politički povezani Amerikanci nastoje zaraditi novac slabljenjem … međunarodnih institucija“.
„Ovakvo ponašanje potkopava mir koji postoji već 30 godina“, rekao je O’Brien.
Sporazum o naftovodu dodijeljen je bez natječaja, što je izazvalo upozorenje EU da bi to moglo ugroziti dugoročnu europsku integraciju Bosne i izazvalo sukob koji je kulminirao sporom oko Landija i mjesta visokog predstavnika.
Landi služi kao veleposlanik Suverenog malteškog vojnog reda u Vatikanu. Kada ga je kontaktirao Guardian, rekao je da bi bilo “nerazumno da se upuštam u žustru raspravu”, ali je tvrdio da je njegov manifest s “ključnim točkama i fokusom” koji je kružio među članovima upravnog odbora PIC-a “savršeno u skladu s europskim stajalištima”.
Landijev manifest, koji je vidio Guardian, a prvi put ga je objavila bosanska istraživačka novinarska web stranica Istraga , obećava da neće poništiti uredbe prethodnih visokih predstavnika, da će se konzultirati s PIC-om prije poduzimanja značajnih akcija i da neće jednostrano zatvoriti ured visokog predstavnika.
London, Francuska i Berlin nisu bili uvjereni Landijevom kampanjom te su od ponedjeljka podržali francuskog kandidata, Renéa Troccaza, francuskog izaslanika za Balkan.
Sukob među bivšim saveznicima naglasio je koliko je trenutna stvarnost Bosne još uvijek definirana ratom od 1992. do 1995. u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, uglavnom muslimanskih Bošnjaka koje su pobile mnogo bolje naoružane srpske snage, a u mnogo manjoj mjeri i Hrvati.
Daytonski mirovni sporazum, postignut pod posredovanjem SAD-a krajem 1995., zaustavio je krvoproliće, ali je učvrstio dominantnu ulogu etničke politike i podjelu zemlje na dva dijela, bošnjačko-hrvatsku Federaciju i Republiku Srpsku pod srpskom upravom.
Ured visokog predstavnika osnovan je sa značajnim ovlastima za nadzor Daytonskog sporazuma i pomoć u vođenju Bosne prema većoj etničkoj integraciji. Ta potonja misija uglavnom je bila neuspjeh, zemlja je podijeljena kao i uvijek, a Republika Srpska pod utjecajem je srpske separatistice Milorada Dodika.
Uzastopni visoki predstavnici, svi Europljani, oklijevali su koristiti svoje ovlasti za oblikovanje bosanskog političkog sustava, ali Schmidt je prošle godine intervenirao kako bi poništio Dodikove separatističke akcije, što je dovelo do svrgavanja srbijanskog vođe prošlog rujna.
Na trenutak se činilo da je 28-godišnji stisak tvrdokornog stava na vlasti u Republici Srpskoj slomljen, ali u sljedećim mjesecima Trumpova administracija priskočila je u pomoć Dodiku, naglo ukidajući sankcije koje je Bidenova administracija nametnula Dodiku i njegovim suradnicima zbog korupcije i „razdorne etno-nacionalističke retorike“.
U mjesecima koji su uslijedili, tijekom kojih je sin američkog predsjednika Donald Trump Jr. posjetio glavni grad Republike Srpske , Banju Luku, Dodik je dao odobrenje za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija. Preostale prepreke napretku projekta bili su prigovori EU i činjenica da bi se oko trećine plinovoda gradilo na državnom zemljištu.
Vlasništvo nad bosanskim zemljištem, šumama i drugim obilnim resursima jedno je od trnovitih pitanja koje je trebalo biti riješeno nakon rata. Dodik inzistira na tome da sve na srpskoj imovini treba pripasti Republici Srpskoj, a ne bosanskoj državi.
Jedan mogući scenarij, koji je iznio dužnosnik u Sarajevu, bio je da Landi po preuzimanju dužnosti donese poseban zakon kojim bi se državna imovina podijelila između Republike Srpske i Federacije, što bi naftovod približilo stvarnosti. Landijev manifest nije spominjao državnu imovinu, ali dužnosnik tvrtke AAFS navodno je informirao vodeće bosanske parlamentarce da će se to pitanje riješiti ako i kada Landi preuzme dužnost visokog predstavnika.
SAD je zaprijetio da će preispitati svoju „ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti“ ako Landi ne dobije posao na sastanku PIC-a u utorak, a u ponedjeljak navečer još uvijek nije bilo jasno hoće li europske prijestolnice popustiti pritisku ili se ujediniti oko Troccaza ili trećeg kompromisnog kandidata.
Upravni odbor obećao je donijeti odluku do kraja juna, ali jedan je sudionik rekao da bi se ona mogla odgoditi ako bude apsolutno potrebno. Američki State Department odbio je komentirati u ponedjeljak, uz obrazloženje da su pregovori još uvijek u toku.
Za bošnjačku većinu, kolaps zapadne kohezije je zabrinjavajući. Desetljećima su se bunili protiv Daytonovih političkih stega i nedjelovanja bivših visokih predstavnika, ali većina to istovremeno vidi kao bitnu sigurnosnu mrežu koja sprječava povratak Bosne u sukob.
Za Ćamila Durakovića, bošnjačkog preživjelog genocida u Srebrenici koji sada obnaša dužnost potpredsjednika Republike Srpske prema Daytonskim sporazumima o podjeli vlasti, izgledi da SAD napuste sporazum duboko su uznemirujući.
„Oni jednostavno odustaju od svega, uključujući demokratske vrijednosti, zbog posla“, rekao je Duraković. „Ako Sjedinjene Države ne osnaže demokratske institucije u ovoj zemlji ili neovisan pravosudni sustav, onda smo stvarno u problemima.“
