Dino Ahmedić, predsjednik je Mjesne zajednice Daštansko u Varešu. Zajedno sa svojim komšijama vodi bitku za zdravlje i sigurniju životnu sredinu nakon što je u augustu prošle godine stanovnicima oko rudnika utvrđeno postojanje olova u krvi.
Mediji su svakodnevno izvještavali o povišenim nivoima olova u krvi stanovništva, aktivisti izlazili s različitim saopštenjima, a lokalni predstavnici situaciju su smatrali vanrednom.
Prema Ahmedićevim riječima, postojao je zakonski osnov za osnivanje kriznog štaba kako na kantonalnom tako i na federalnom nivou, ali do toga nije došlo. Umjesto toga, Ahmedić kaže: „Reakcije skoro da i nema.“
Sve aktivnosti uglavnom se provode na nivou općine Vareš.
Nedavno je u posjeti je boravio federalni ministar zdravstva Nedeljko Rimac, prvi put nakon pet mjeseci od prvih informacija o ugrožavanju zdravlja stanovništva.
Ahmedić nije prisustvovao tom sastanku, a u saopćenju Federalnog ministarstva zdravstva poziva se na preduzimanje svih aktivnosti u zaštiti zdravlja stanovništva, ali i na smirivanje tenzija jer, navode, „nema akutnog trovanja“.
Ministar Rimac istakao je da će se uzorci krvi djece iz osnovnih škola s ovog područja poslati u Sarajevo kako bi se izvršile detaljne analize prisustva teških metala u krvi. Naglasio je da je prioritet pravovremeno utvrditi obim problema i poduzeti adekvatne mjere zaštite stanovništva.
Također je najavio da će o situaciji informirati Vladu Federacije BiH te da će Federalno ministarstvo zdravstva, u saradnji s relevantnim institucijama, nastaviti pratiti stanje na terenu.
Nema trovanja
Trenutno se vrše testiranja zemljišta, zraka i vode, ali i testiranja ljudi na prisustvo olova u krvi. Većina od 111 uzoraka imala je povišene vrijednosti, ali, kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zeničko-dobojskog kantona, izmjerene vrijednosti su „unutar očekivanih granica za područja s industrijskom aktivnošću“.
Ipak, šesnaest ispitanika prelazi granicu od 5 mikrograma po decilitru.
Profesorica emeritus Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Nurka Pranjić za Tačno.net analizirala je rezultate i pojasnila šta oni podrazumijevaju.
„Niko nije otrovan i ništa tamo nije alarmantno. Izmjerene vrijednosti olova u krvi ne prelaze dozvoljene vrijednosti. Pogrešno su interpretirane. Izmjerene su u mikrogramima po litru, a interpretirane po decilitru. Prosječna vrijednost za svih 155 uzoraka u krvi je 3,33, uz prosječnu dob ispitanika 57,14 godina. Niko nije imao specifične uzročne simptome, tako da se ne može govoriti o trovanju, nego o okolišnoj ekspoziciji. Ali treba naglasiti da olova ima svuda oko nas. Ono se akumulira s vremenom u kostima i njegova koncentracija relativno raste starenjem“, pojašnjava profesorica Pranjić.
Prema njenom mišljenju, problem je nastao zbog neznanja i neadekvatnog obrazloženja prilikom provođenja skrininga olova u krvi.
„Među ispitanicima bilo je desetero djece od 9 do 17 godina, prosječne dobi 12,9 godina. Nije bilo nijedno dijete ispod 6 godina. Prosječne koncentracije olova u krvi djece bile su 1,85 mikrograma po dL (od 0,94 do 3,34). Granične vrijednosti prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za djecu su 3,5 mikrograma po dL. Mogu komparirati s rezultatima kod djece u Tuzli, koji se kreću od 1,8 do 3,5 mikrograma po decilitru. Ovdje je važno obratiti pažnju na stare zgrade s oštećenim obojenim fasadama, unutrašnjim prebojima zidova, podovima i kućnom prašinom. Djeci obezbijediti adekvatnu prehranu, kao i higijenu prašine u domovima“, stav je profesorice Nurke Pranjić, članice Evropske akademije za zdravlje radnika.
U Radničkom domu Vareša tokom vikenda predavanje stanovništvu o olovu u krvi držao je doktor Harun Drljević, hirurški onkolog.
Pitali smo ga o svemu što se do sada našlo u javnosti o vrijednostima utvrđenog olova u krvi.
„Ne postoji fiziološka potreba za olovom u organizmu. Ako znamo da je olovo otrovno, svaki ulazak olova u organizam je trovanje. U literaturi su opisani teški simptomi kod pacijenata koji su imali znatno manje prisustvo olova od referentnih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije. Na drugoj strani, postojali su ljudi koji imaju znatno veće količine od referentnih vrijednosti, ali nisu razvili simptomatologiju. Trovanje olovom je podmuklo i nepredvidivo, te ne postoje sigurne vrijednosti u organizmu.“
I on nam je kao i prof. Pranjić kazao da u Varešu nema lica koja pokazuju trovanje olovom. Međutim, upozorava da je prema svim protokolima potrebno ukloniti izvor zagađenja, bilo ograđivanjem rudnika ili zatvaranjem.
Ekološka udruženja: Nemjerljive posljedice po okoliš i zdravlje
Fondacija ACT ističe da su se obraćali Ministarstvu okoliša i turizma s preciznom argumentacijom da se u ovom slučaju ne radi o hipotetičkom riziku.
„Upozorili smo na nalaze Federalne uprave za inspekcijske poslove koji potvrđuju ozbiljna prekoračenja lebdećih čestica PM10 i PM2.5 na više lokacija u općini Vareš, uključujući vrijednosti koje višestruko prelaze preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.“
Naglašavaju da su evidentirane povišene koncentracije teških metala u tlu, sedimentima i vodi, uključujući olovo, kadmij, živu i nikl.
„Posebno zabrinjava pogoršanje kvaliteta Vrućeg potoka u junu 2025. godine, gdje su registrirana prekoračenja suspendiranih tvari, HPK, BPK₅, olova i nikla. To znači da formalna usklađenost na ispustu nije spriječila degradaciju samog vodotoka. Toj degradaciji smo se i sami uvjerili tokom više terenskih posjeta ovoj lokaciji. Najozbiljniji segment su zdravstveni nalazi. Testiranja stanovnika mjesnih zajednica Pržići i Daštansko pokazala su povišene koncentracije olova u krvi kod više od 50 osoba, uključujući djecu mlađu od šest godina. Kod najmanje 17 osoba vrijednosti su bile toliko visoke da su zahtijevale hitnu medicinsku reakciju“, navode iz ACT Fondacije.
Mjere praćenja provode se u kontinuitetu i, prema riječima Dine Ahmedića iz Mjesne zajednice Daštansko u Varešu, ako te mjere ne budu dale rezultate on smatra da će zakonski biti opravdano tražiti zabranu rada rudnika u vlasništvu kompanije DPM Metals BH.
Iz ove kompanije za Tačno.net su kazali: „Na osnovu do sada javno dostupnih i laboratorijski verificiranih rezultata, nije utvrđena uzročno-posljedična veza između aktivnosti kompanije DPM Metals BH i povišenih nivoa olova u krvi kod stanovnika Vareša. Također, dosadašnje analize nisu identificirale prisustvo olova u ambijentalnom zraku ili prašini koje bi se moglo dovesti u vezu s našim operacijama. Iako rezultati provedenih analiza ne ukazuju na potrebu za operativnim prilagodbama, kompanija je, vodeći se principom predostrožnosti, dobrovoljno uvela dodatne mjere zaštite okoliša i lokalne zajednice.“
Dodaju da se saobraćaj vezan za rudnik odvija isključivo putem posebno izgrađenih i rekonstruiranih saobraćajnica, čime se minimizira utjecaj na lokalnu infrastrukturu i stambene zone.
„Uvedeno je unapređenje mjere kontrole prašine, uključujući izgradnju postrojenja za pranje kamiona na dvije lokacije kako bi se osiguralo da vozila budu očišćena prije napuštanja rudničkog prostora. Do njihovog puštanja u rad, u koordinaciji s Općinom, provodi se redovno pranje ulica. U završnoj fazi je i uspostava sistema za monitoring kvalitete zraka u susjednim zajednicama, s ciljem da podaci budu javno dostupni u realnom vremenu, jer smatramo da građani imaju pravo na transparentne informacije o kvalitetu zraka“, kazali su iz DPM Metals.
Ko su koncesionari i istraživači u Varešu
Kompanija registrirana u Londonu, čiji je direktor Smallbone Paul Robin, bavi se istraživanjem rudarske geologije. Njegove ranije reference nisu poznate ni dostupne u zvaničnoj biografiji, osim navoda da ima bogato iskustvo u rudarskoj i metalskoj industriji.
Među izvršnim direktorima su Armenak Grigoyan i Anna Ivanova Dimitrova iz Bugarske, čije ranije reference i radne adrese također nisu poznate, osim podataka iz zvaničnih biografija na mreži LinkedIn, gdje navode naučne oblasti u kojima su radili u metalskoj i rudarskoj industriji.
Na zvaničnoj stranici kompanije navedeno je da je riječ o kanadskoj rudarskoj kompaniji specijaliziranoj za plemenite metale, s operacijama i razvojnim projektima u Bugarskoj, Srbiji i Ekvadoru, s više od dvadeset godina iskustva u oblasti društvene i ekološke održivosti na Balkanu.
Ova kompanija u istočnoj Srbiji vrši istraživanje mineralnih resursa bakra i zlata. U decembru 2025. godine objavili su početne procjene o količinama zlata i bakra čija se vrijednost mjeri milijardama funti, uz, kako navode, veoma niske troškove otkrivanja. U svojim izjavama nakon istraživanja u Srbiji nisu spominjali benefite ili nova zapošljavanja za domaće stanovništvo, već isključivo visokoprofitabilno i niskobudžetno poslovanje koje će generirati značajan prinos za njihove akcionare.
Kada je riječ o Varešu, DP Metals BH tvrdi da se radi o rudniku srebra koji obuhvata rudnik Rupice i pogon za preradu Veovača, kao i cjelokupni zemljišni paket od 4.400 hektara. Prema tvrdnjama kompanije, rudnik proizvodi tržišne koncentrate srebra, olova i zlata te srebra i cinka.
Hronologija jedne koncesije
Podsjećamo, upravo hronološki detalji dodjele koncesije u ovom slučaju jasno demonstriraju način na koji različiti nivoi vlasti vrše dodjele koncesionih ugovora.
Portal Naratorijum detaljno je analizirao koncesione ugovore, anekse kao i benefite dodjele prava za istraživanje i eksploataciju metalnih ruda na lokalitetu Vareša.
Početak poslovanja Eastern Mininga u Bosni i Hercegovini krenuo je 2013. godine, kada je ova kompanija preuzela MM Project d.o.o. iz Kreševa, koja je 2012. godine dobila koncesiona prava na istraživanje i eksploataciju metalnih ruda barita, cinka i olova na području općine Vareš. MM Project je u trenutku preuzimanja posjedovao koncesiono pravo na oko 282,2 hektara površine.
U oktobru 2013. godine osnovnom koncesionom ugovoru dodan je prvi aneks, kojim je izvršena izmjena naziva i sjedišta koncesionara iz MM Project d.o.o. Kreševo u Eastern Mining d.o.o. Visoko. U vrijeme kada je MM Project dobio koncesiona prava visina jednokratne koncesione naknade iznosila je 0,15 KM/m², što je navodno bila cijena dogovorena između Vlade i koncesionara.
Ovakav iznos ostao je na snazi do 2020. godine, ali je prilikom potpisivanja narednog aneksa ugovora 2018. godine tadašnji premijer Miralem Galijašević (SDA) obračun izvršio po staroj cijeni od 0,15 KM/m².
Iz DPM Metals o visini koncesione naknade kažu da ona nikada nije bila tajna: „Riječ je o javnim prihodima koji se uplaćuju u budžet Zeničko-dobojskog kantona, a kantonalni budžet je javno dostupan dokument i podložan redovnoj institucionalnoj kontroli. Godišnja koncesiona naknada izračunava se prema količini eksploatirane rude, tako da ukupan godišnji iznos varira u zavisnosti od obima proizvodnje i količine rude koja se eksploatira tokom godine. Nakon preuzimanja projekta u septembru 2025. godine, u okviru redovne institucionalne komunikacije između investitora i nadležnih organa, započeti su razgovori o mogućem povećanju koncesione naknade, te smo početkom 2026. godine podnijeli i pisani zahtjev za formalno otvaranje tog postupka.“
Tada je otkriven niz nepravilnosti pri dodjeli koncesija i obračunu koncesionih naknada kćerki-kompaniji britansko-australske firme Adriatic Metals.
Na osnovu njenog pitanja u Skupštini, zastupnica je napisala kratku objavu za medije: „Bosanski Rio Tinto – Eastern Miningu koncesiona naknada sa 10.000 KM po hektaru spuštena na 150 KM.“
Ubrzo su s demantijima istupili predstavnici kompanije Eastern Mining, ministar privrede ZDK i član HDZ-a BiH Zlatko Jelić te bivši načelnik Vareša Zdravko Marošević, također član HDZ-a, pisao je Naratorijum.
Profit 27 miliona, koncesiona naknada 500 hiljada KM
Od dolaska Adriatic Metalsa u Bosnu i Hercegovinu u javnosti se često pojavljivalo ime Miloša Bošnjakovića, Australca porijeklom iz BiH i jednog od osnivača Eastern Mininga, koji je bio na čelu kompanije do početka 2020. godine, kada se, zbog nesuglasica s ostatkom menadžmenta, povukao i osnovao novu kompaniju Seven Plus d.o.o. Sarajevo.
U martu 2020. godine ova kompanija podnosi zahtjev za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju rude hroma na području općine Vareš. Vlada ZDK 30. aprila te iste godine donosi odluku kojom visinu jednokratne koncesione naknade mijenja sa 10.000 KM/ha na 150 KM/ha. O svemu ovome željeli smo razgovarati s aktuelnim premijerom ZDK Nezirom Pivićem, ali on nije želio razgovarati s nama.
Prema posljednjem izvještaju koji je podnijela kompanija Adriatic Metals prije prodaje koncesije, vidljivo je da je kompanija zaradila 27 miliona dolara od iskopanih ruda u rudniku Varešu. Cijena koncesione naknade od 3,9 KM po toni znači da je za 145.755 iskopanih tona Varešu i Zeničko-dobojskom kantonu uplaćeno oko 568.444 KM kontinuirane koncesione naknade.
„Iako nemamo sve brojke, jasno je da je koncesija niža od jedan posto, što je ispod najgorih neokolonijalnih praksi“, tvrdi Harun Dinarević za Naratorijum.
O cijeni koncesione naknade, ali i o investitorima čija biografija nije poznata i prepoznata na svjetskom tržištu, pitali smo i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, iz kojeg su se proglasili nenadležnim.
„Pitanja u vezi s izborom investitora, potpisivanjem i eventualnom preprodajom koncesije, kao i sva druga pitanja koja proizlaze iz koncesionog odnosa, u isključivoj su nadležnosti Ministarstva privrede Zeničko-dobojskog kantona. Koncesije se, u skladu s važećim zakonskim okvirom, dodjeljuju na nivou kantona, a samim tim se i koncesione naknade uplaćuju u budžete kantona. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije po tim procedurama nema obavezu niti zakonsku nadležnost da bude konsultovano.“
Iako imaju izuzetno nisku koncesionu naknadu, vlasnici rudnika u Varešu, prema izvještaju Federalne uprave za inspekcijske poslove, suočeni su s nizom utvrđenih nepravilnosti u radu.
Nakon što su godinama unazad bilježena prekoračenja dozvoljenih granica arsena u zraku, inspektori su u rudniku pronašli sistem za otprašivanje, tzv. prskalice, koji nije bio u funkciji nad pogonom drobljenja rude za vrijeme rada drobilice.
Vlasnici rudnika vrše ispitivanje tla dva puta godišnje, ali prema tvrdnjama federalnih inspektora na nekim lokalitetima rezultati nisu zadovoljavajući.
Upravo na području odakle dolazi sagovornik Dino Ahmedić, u Mjesnoj zajednici Daštansko, u uzorcima tla utvrđena je povećana vrijednost žive. Povećane vrijednosti žive zabilježene su i na lokalitetima Veovača, Rupice istok i Rupice sjever.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koje dodjeljuje okolišne dozvole, istakli su da se rješenja o okolišnoj dozvoli u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma izdaju nakon provedenog upravnog postupka.
„Ukoliko projekt spada u obavezu procjene uticaja na okoliš, kao što je slučaj kod operatera Eastern Mining d.o.o. Vareš, sada DP Metals d.o.o. Vareš, provodi se postupak prethodne procjene uticaja na okoliš, kada se odredi obim i sadržaj Studije uticaja na okoliš.“
Naglašavaju da je ovo rješenje doneseno na temelju Studije uticaja na okoliš i pozitivne ocjene stručne komisije o prihvatljivosti studije. Također, kontrolu nivoa realizacije mjera naloženih u okolišnoj dozvoli i vrijednosti emisija provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove.
U posljednjim aktivnostima vezanim za utvrđene vrijednosti olova u krvi stanovnika naselja uz pogon za preradu rude u Tisovcima Federalno ministarstvo okoliša i turizma je od operatera DP Metals d.o.o. Vareš i Federalne uprave za inspekcijske poslove zatražilo niz aktivnosti na utvrđivanju uzroka spomenute pojave, na osnovu čega će se preispitati efikasnost postojećih mjera te razmotriti potreba donošenja dodatnih mjera u okolišnoj dozvoli.
Iz Fondacije ACT navode da imaju „aktivne postupke gdje je tužila kako rješenje o izmjenama i dopunama okolišne dozvole za Veovaču u novembru 2024, kao i rješenje o obnovi okolišne dozvole u julu 2025, upravo iz ovih gore navedenih razloga“.
„Još tada smo upozoravali nadležno ministarstvo na moguće negativne posljedice upravo zajedno s mjesnim zajednicama Pržići i Daštansko, te smo ukazivali da rudarska kompanija planira povećati količinu rudarskog otpada za skoro tri puta više u odnosu na prvobitni projekat, te smo zahtijevali da se ponovno radi studija procjene uticaja na okoliš.“
Oni ne očekuju zatvaranje rudnika jer se radi o višedecenijskoj koncesiji, ali očekuju i traže od vlasti u Federaciji BiH strožije kontrole i mjere za nastavak rudarenja.
