Nakon što je donesen prije pola godine bez konzultacija sa stručnjacima s terena, Pravilnik o radu Prihvatilišta za djecu u Tuzli ugrozio je zaštitu djece koja su žrtve nasilja u prvim mjesecima primjene, saznaje Platforma za istraživačko novinarstvo (PIN).
PIŠE: Azra Delmanović – Avdić – PIN
Prihvatilište Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, primjenjujući odredbe Pravilnika o radu odbilo je pružiti smještaj maloljetnom djetetu zbog čega je ono bilo prinuđeno prenijeti u Centar za socijalni rad uz organizirane dežure od strane stručnih radnika Centra.
“Ovdje posebno želim naglasiti da je Prihvatilište za djecu odbilo prijem djeteta koje je bilo žrtva nasilja”, rekla je Alma Kovčić, socijalna radnica Centra za socijalni rad Tuzla za PIN objašnjavajući praksu rada nakon usvajanja novog Pravilnika o radu.
Ovo je samo jedan od primjera propusta u pružanju zaštite djeci posljednjih šest mjeseci zbog primjene Pravilnika, kojeg su organizacije civilnog društva ocijenile diskriminatornim.
“Centar je uputio zahtjeve za smještaj maloljetnog djeteta i druge ustanove socijalne zaštite, kao i drugi centar za socijalni rad radi pronalaska adekvatne hraniteljske obitelji, ali su odgovori bili negativni”, dodaje Kovčić.
Djeca, žrtve seksualnog zlostavljanja ili trgovine ljudima, zbog novog pravilnika umjesto utočišta i hitno potrebnog krova nad glavom, dobivaju odbijanje jer ustanove socijalne zaštite tvrde da nisu u mogućnosti odgovoriti na njihove zdravstvene potrebe, čime institucije izravno ugrožavaju dostojanstvo i oporavak djeteta.
“Ovdje ne govorimo o tehničkim nedostacima, nego o odredbama koje mogu direktno ugroziti dostojanstvo, integritet i prava djece”, rekla je Mirsada Bajramović iz Udruženja Zemlje djece u BiH upozoravajući da je ovaj pristup u suprotnosti s Istanbulskom konvencijom i standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Svako odgađanje, relativizacija i birokratske prepreke za djecu u stanju hitne zaštite može stvoriti konkretne i ozbiljne posljedice po njihovu sigurnost, dostojanstvo i oporavak, kaže Bajramović, navodeći da su i Dom i Ministarstvo svjesni da je Pravilnik osporen i da postoje ozbiljne primjedbe.
“Dom za djecu je, s druge strane, otišao i korak dalje pokušavajući diskreditirati primjedbe, iako se radi o detaljno obrazloženim argumentima utemeljenim na međunarodnim standardima zaštite djece. To pokazuje zabrinjavajući obrazac, umjesto da se kritika iskorištava za unapređenje sustava, ona se doživljava kao napad”, dodaje.
Amila Šećerbegović, direktorica Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla. Izvor: PIN
Direktorica Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla Amila Šećerbegović za PIN objašnjava da su Pravilnik donijeli s namjerom poboljšanja stanja prihvata djece, ali da su ga sačinili isključivo službenici Doma.
“Pravilnik dolazi od našeg Upravnog odbora i na to smo dobili pozitivno mišljenje resornog ministarstva. Znači, sudjelovali su stručni ljudi iz Doma. Dakle, voditelj prihvatilišta, uposlenici prihvatilišta, šef sociopedagoške službe, pravne službe i, naravno, uprava Doma za djecu”, kazala je ona potvrđujući da su nakon dobivenih žalbi usvojili i određene preporuke.
Izmjene Pravilnika ne garantuju zaštitu za djecu
Nakon što je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak u prosincu prošle godine tražilo da Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla dostavi konačan tekst Pravilnika sa korekcijama, dopunama i inicijativama koje su pristigle, Dom je tri mjeseca poslije dostavio tekst pravilnika koji i dalje ne ispunjava sve potrebne uvjete za zaštitu prava djece.
“I dalje je evidentan nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu koja su žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, žrtve trgovine ljudima, kao i za djecu koja su korisnici prava iz socijalne zaštite”, navode iz Ministarstva za PIN.
Korisnici prava su djeca bez roditeljskog staranja, čiji je razvoj obilježen porodičnim prilikama, odgojno zanemarena djeca, ali djeca koja istovremeno imaju dijagnosticirane zdravstvene probleme iz oblasti poremećaja u ponašanju.
“Na zahtjeve centara za socijalni rad, uglavnom sve ustanove socijalne zaštite odbijaju smještaj, jer nisu u mogućnosti odgovoriti na zdravstvene potrebe djece”, navode iz ovog Ministarstva.
Centar za socijalni rad Tuzla. Izvor: PIN
Iz Centra za socijalni rad Tuzla su za PIN naveli da su dobili obavještenje od Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla da su kapaciteti na odjelu za bebu popunjeni, što predstavlja problem u slučaju potencijalnog smještaja nove djece. Pored smještaja, u Centru su uočeni i drugi izazovi u primjeni Pravilnika.
“U određenim situacijama očekivanja prema staratelju prevazilaze okvir zakonom definirane starateljske uloge, posebno kada je riječ o svakodnevnom radu sa djetetom, praćenju ponašanja u ustanovi, kao i rješavanju situacija koje zahtijevaju kontinuirani stručni tretman unutar iste ustanove”, navodi Kovčić.
Poteškoće u ponašanju, emocionalnom razvoju ili određene razvojne karakteristike djece ne mogu same po sebi biti dovoljan razlog za obraćanje Centru ili staratelju, ukoliko ustanova prethodno nije iskoristila sve stručne metode i raspoložive kapacitete za rad s djetetom, pojašnjava Kovčić.
“Smatramo da je obveza ustanove da u radu s djecom koristi sve raspoložive stručne i kadrovske resurse, uključujući angažman stručnih radnika, pedagoga, psihologa, odgajatelja i drugih zaposlenika s ciljem pružanja adekvatne podrške djeci i prevazilaženju izazova u ponašanju i adaptaciji”, navodi se u PIN-u.
Novi Pravilnik o prijemu djece u Prihvatilište Doma za djecu bez roditeljskog staranja usvojen u prosincu prošle godine propisuje da se djeca pri prijemu podvrgavaju ginekološkim pregledima, pregledima neuropsihijatra i testiranju na narkotička sredstva bez jasne medicinske opravdanosti ili individualne procjene.
“Traži se određena dokumentacija, da se dostavi u što kraćem roku, a što može predstavljati problem, ako je izvršen smještaj za vrijeme vikenda, ili ako se dokumentacija pribavlja službenim putem koji zahtijeva duži vremenski period. Često se traže ginekološki pregledi malodobne djece, bez jasno određenih indikacija za iste”, kaže Kovčić.
Ginekološkim pregledima ne podliježu sva djeca, tvrdi direktorica Doma, objašnjavajući da se tom pregledu pribjegava isključivo uz dokumentaciju koju dobivaju od Centra za socijalni rad i procjene rizika gdje je dijete boravilo.
“U kakvim uvjetima je boravila u biološkoj obitelji ili gdje je već nađeno. Ono može biti nađeno i na cesti, ali centar inicira u takvim uvjetima je dijete, odnosno djevojčica, bilo. Naravno, tu igra ključnu ulogu i dob, dakle iznad 12 godina. Mi to radimo radi sigurnosti daljeg boravka u domu, odnosno u prihvatilištu”, rekao je Šećerbegović.
Prema pravilniku iz decembra, pod specifičnim potrebama i situacijama opisuju se djeca žrtve skitnje, prosjačenja, maloljetničkog braka, trgovine ljudima, eksploatacije, zanemarivanja, te djeca sklona bježanju od kuće.
Šećerbegović dodaje da se Dom suočava s prekapacitiranim odjelima za smještaj djece i nedostatkom stručnog osoblja, zbog čega postoji zabrinutost za smještaj novih korisnika koji su u potrebi za sigurnim domom.
Dom za djecu bez roditeljskog staranja. Izvor: PIN
Nadzor bez nadležnosti, preporuke bez primjene
Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak vrši nadzor nad stručnim radom Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli.
“U praksi to znači da nadzor nad radom ustanove vrši ista struktura koja je politički i upravljački povezana s tom ustanovom. Na taj način ostaje nezavisan, korektivni mehanizam koji bi mogao utvrditi nepravilnosti, naložiti konkretne mjere i osigurati odgovornost”, kaže Mirsada Bajramović.
U skladu sa nadležnostima u okviru nadzora iz Ministarstva su naveli da su ukazivali na nepravilnosti, poduzimali mjere i davali smjernice za unapređenje uvjeta i postupka rada, a radi sprječavanja štetnih posljedica. Iz organizacija za zaštitu djece tvrde da je stanje u praksi drugačije.
“Upravo zato danas imamo situaciju da postoji pravilnik koji je ozbiljno osporen sa aspekta prava djece, a da nijedna institucija nije preduzela konkretne korake da ga izmijeni”, kaže Bajramović.
Nadležnost u oblasti inspekcija Domova i drugih sličnih ustanova, inspekcijski nadzor vrši više inspektora u različitim oblastima, a za uvjete za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite, nadležan je inspektor za socijalnu zaštitu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, objašnjavaju iz Ministarstva za PIN.
Usvajanjem Zakona o inspekcijama, uklonjen je inspektorat za socijalnu i dječiju zaštitu, čija bi nadležnost između ostalog bila da vrši i kontinuirani nadzor nad ustanovama socijalne zaštite.
“Pokrenuta je inicijativa za izmjene i dopune Zakona o inspekcijama, kako bi se ponovno uspostavio inspektorat za socijalnu i dječiju zaštitu”, navode iz za rad, socijalnu politiku i povratak TK.
Žalbene navode koji se odnose na otvoreniji i transparentniji način izrade i donošenja Pravilnika, uz konzultacije svih relevantnih aktera iz sustava zaštite prava djeteta, Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH smatra osnovanim.
Oni su rukovodeći se najboljim interesom djeteta, donijeli Preporuku Domu za djecu bez roditeljskog staranja da preispitaju izmjene Pravilnika, pozivajući na suradnju s Centrom za socijalni rad i organizacijama civilnog društva, te ukoliko postoji mogućnost i akademskom zajednicom.
“U narednom periodu ombudsmeni će pratiti realizaciju preporuka”, poručili su.
Preporuke su se odnosile na dokumentaciju i rokove, objašnjava Šećerbegović, dodajući da su ih ispoštovali i uvrstili u pravilnik.
“Preporuke smo ispoštovali. Moram reći da nismo bili dužni, to je naš interni akt koji mi donosimo na razini ustanove. Poslušali smo preporuke i pozvali centar, od 13 centara dobili smo prijedloge od tri centra što bi oni željeli da se uradi”, kazala je ona.
Ukoliko ne dođe do konkretnih izmjena, iz Udruženja Zemlja djece u BiH navode da će se iskoristiti sve raspoložive mehanizme koji uključuju informiranje Skupštine Tuzlanskog kantona, ali i obraćanje nadležnim institucijama na višim razinama vlasti, kao i međunarodnim tijelima koja prate stanje u oblasti prava djeteta, uključujući i Delegaciju Europske unije u Bosni i Hercegovini.
“U prvom konkretnom slučaju u kojem bi dijete bilo odbijeno ili bi mu bila uskraćena zaštita na temelju spornih odredbi ovog pravilnika, bićemo primorani poduzimati i pravne korake, uključujući podnošenje krivične prijave nadležnim organima, radi utvrđivanja odgovornosti za eventualno nesavjesno postupanje u službi i uskraćivanje prava djeteta”, poručuje Bajramović.
