Istočnoj Njemačkoj prijeti sve masovniji gubitak radne snage ako se nastavi odlazak zaposlenih, prema rezultatima istraživanja.
Od 2023. do 2025. istočne pokrajine su izgubile oko 141.000 radnika s njemačkim državljanstvom, dok je udio zaposlenih bez njemačkog pasoša porastao za 90.000, pokazuje kratki izvještaj Instituta njemačke privrede (IW), u koji je dpa imala uvid.
IW je analizirao istočne njemačke pokrajine uključujući Berlin.
U narednim godinama prijete dodatni gubici radne snage zbog odlaska zaposlenih u penziju, ali i zbog povratne migracije.
Između kraja 2023. i kraja 2025. zaposlenost njemačkih državljana u istočnim pokrajinama smanjila se za 2,5 odsto, dok je ukupna zaposlenost pala za 0,8 odsto.
Na nivou cijele Njemačke ukupna zaposlenost je blago porasla za 0,2 odsto, dok je zaposlenost njemačkih državljana opala za 1,4 odsto.
Autori studije upozoravaju na posljedice pojačane povratne migracije u Poljsku i druge, pretežno istočnoevropske zemlje.
Značajne praznine na tržištima rada u istočnoj Njemačkoj mogu narednih godina nastati i zbog povratnika. Zbog toga je, navodi IW, potrebno ojačati doseljavanje radne snage iz trećih zemalja — u suprotnom bi se to “moglo veoma negativno odraziti na blagostanje.”
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da može da se “pogorša i snabdijevanje stanovništva robom i uslugama, na primjer u oblasti njege.
Od 2024. bilježi se sve izraženiji trend povratne migracije u zemlje koje su od 2004. pristupile Evropskoj uniji — između ostalog zato što se ekonomska situacija u tim državama u međuvremenu poboljšala.
Istočna Njemačka je do prošlog decembra već izgubila 7.800 zaposlenih iz tih zemalja, navodi institut pozivajući se na Saveznu agenciju za rad i sopstvene proračune.
Udio stranih državljana među zaposlenima u istočnoj Njemačkoj porastao je sa 4,8 odsto 2015. na 13,3 odsto 2025.
Krajem prošle godine u istočnoj Nemačkoj bilo je 845.000 stranih zaposlenih koji uplaćuju doprinose za socijalno osiguranje. Najviše ih je bilo iz Poljske, 16,2 odsto, a zatim iz Ukrajine, 7,4 odsto.
Osam glavnih vanevropskih zemalja porijekla — Avganistan, Eritreja, Irak, Iran, Nigerija, Pakistan, Somalija i Sirija — čine 12,7 odsto.
“Ovdje se u poslednjih godinu dana vidi snažan pad doseljavanja“, navodi IW. Razlozi su stroža migraciona politika, ali i promjena vlasti u Siriji.
